Zdravlje i okoliš

Ekologija je znanost o prostoru u kojemu živimo, proučava uzajamne odnose između svih organizama i čovjeka koji u njemu žive.

Ekologija čovjeka ispituje odnose čovjeka prema okolišu. Svi organizmi mijenjaju okolinu, a zatim okoliš, s uzajamnim odnosima čine jednu zajednicu te na taj način vrše utjecaj na populaciju. Primjerice šume, rijeke, jezera, ribe, ptice i čovjek čine jedan EKOSUSTAV. Onečišćenja ekosustava koje čini čovjek, danas zauzimaju alarmantne razmjere i ugrožavaju opstanak brojnih biljnih i životinjskih vrsta s lošim djelovanjem na zdravlje ljudi. Danas pokušavamo rastumačiti vezu s čimbenicima okoline i pojave raznih bolesti koje se ne mogu objasniti samo nasljeđem.

Posebna pozornost je usmjerena na praćenje promjena u tkivima čovjeka, na testiranju raznih kemikalija i metala (danas je poznato 27 milijuna kemikalija, a koristi se oko 5 milijuna.) Također, prati se djelovanje raznih zračenja. Tako Svjetska zdravstvena organizacija smatra da je svaki treći slučaj TUMORA izravna posljedica izlaganja štetnim djelovanjima iz okoliša. Kako bi shvatili povezanost okoliša i čovjeka, razmotrimo elemente okoliša, njihov utjecaj i važnost u našim životima.

Voda, odnosno molekula vode, ima posebna fizikalna i kemijska svojstva koja ju čine vrlo važnim biološkim i ekološkim čimbenikom živog svijeta na našoj Zemlji. Tvrdnja kako je život bez vode na našoj Zemlji nemoguć i nezamisliv nije samo fraza. Iz njezine važnosti proistječe i potreba, dapače nužnost njezine zaštite.

Slatka voda, ili voda koja je pogodna za korištenje ljudi i životinja na kopnu iznosi samo 2,04 posto. No,ta veoma malena količina, ne stoji sva na raspolaganju živom svijetu na kopnu. Jedan dio lebdi u atmosferi, jedan dio je zarobljen u vječnom snijegu i ledu, a tek maleni dio, oko 0,64 posto, stoji na raspolaganju živom svijetu na kopnu, uključujući i čovjeka. U rijeke diljem svijeta ulijeva se svašta. Danas se u tijelu čovjeka može pronaći oko 300 kemikalija koje prije 50 godina uopće nisu postojale. Biljke i ribe su sastavni dio hrane,jedući ih unosimo korisne ali i štetne tvari, primjerice pesticidi se u ribi mogu kumulirati do milijun puta. Konzumirajući jedan kilogram takve ribe isto je kao da smo popili desetke tisuća litara te zagađene vode iz koje je riba.

U čovjekovom organizmu voda (H2O) je najzastupljenija molekula. Sve tjelesne funkcije ovisne su o prisutnosti vode: probava, cirkulacija, regulacija tjelesne temperature, eliminacija štetnih i suvišnih tvari iz organizma itd. Za održavanje zdravlja posebno je važna ova posljednja, a njezino pravilno odvijanje omogućujemo svakodnevnim unosom dovoljne količine čiste vode u organizam.---Nažalost, tvari koje se nalaze u vodi u otopljenom stanju nisu vidljive okom pa ih najčešće nismo ni svjesni, no voda itekako plaća danak razvitku industrije, urbanizacije i poljoprivrede.

Tlo... Brojnim zahvatima čovjek stalno ugrožava i zagađuje površinski sloj Zemljine površine raznim otpadnim materijalima i otrovnim supstancama kao što su kemijska sredstva, pesticidi, nekontrolirano odlaganje komunalnog otpada, nekontrolirana urbanizacija područja i dr. Pesticidi se teško rastvaraju u zemljištu i vodi, gdje dospijevaju putem zaprašivanja zemljišta. Kao takvi, gomilaju se u biljkama, a preko njih u svim karikama lanca ishrane (ne zaboravite osim životinja i mi jedemo biljke,ali i životinje koje jedu te biljke). Tlo se zagađuje i posrednim putem preko kiselih kiša, koje mijenjaju kiselost zemljišta.

Za navodnjavanje oranica koriste se često zagađene, odnosno otpadne vode, koje sadrže otrovne teške metale, kao što su: bakar, cink, živa, olovo, i dr. čovjek je samo u 20. stoljeću zagadio i uništio oko 2 milijarde hektara zemljišta,zamislite samo koliko je time oštetio svoje zdravlje.

Poseban problem i diskusije danas izaziva i GMO hrana (GMO=kratica za genetički modificirani organizam, odnosno onaj u čiji smo genom intervenirali i promijenili ga). Mnogi znanstvenici smatraju da bi ova hrana mogla biti uzrokom mnogih alergijskih reakcija, te da bi mogla biti izvor novih toksina i uzrok stvaranja otpornosti na antibiotike. Utjecaj na okoliš je vjerojatno još razorniji od utjecaja na zdravlje ljudi. Vrlo je teško izreći generalnu tvrdnju o sigurnosti genetički preinačene hrane, a preporuke i tvrdnje o sigurnosti trebale bi se davati pojedinačno za svaku novu namirnicu dobivenu genetičkim inženjerstvom.

Zrak je plinovita smjesa koja okružuje naš planet,čini atmosferu koja nas štiti od hladnoće i sunčevih zračenja. Bez zraka,nema života.

čist zrak je neophodan svim živim bićima,kao i ljudskom okolišu i prirodi. O njegovoj kakvoći ovisi zdravlje svih bića koja ga udišu. Industrijskom revolucijom i nekontroliranim ljudskim djelovanjem kakvoća zraka je drastično narušena,što se odražava na klimatske promjene (porast globalne temperature,oštećenje ozonskog omotača…), ali i na samo zdravlje čovjeka,kao podložnog vanjskim utjecajima,između ostalog i zraka.

Zagađenost okoliša je jedan od vrlo važnih rizičnih faktora u nastajanju respiratornih bolesti, posebice kronične opstrukcijske bolesti pluća i raka pluća. Studije provedene u Austriji,Francuskoj i Švicarskoj navode da je okolišno zagađenje uzrokom 6% ukupne smrtnosti godišnje. čak 50% ovih smrti pripada zagađenju okoliša uzrokovanom prometom, s čime se povezuju brojni novi slučajevi kroničnog bronhitisa kod odraslih, slučajevi akutnog bronhitisa u djece, napadi astme ili pojava ograničene aktivnosti zbog respiratornih simptoma.

Sunce... Sunčeve zrake omogućavaju život, utječu na naše dobro raspoloženje i sve čine ljepšim. No ne smijemo zaboraviti da ultraljubičasto zračenje može i štetno djelovati na naš organizam.

Sunčev spektar zračenja sastoji se od toplinskih (infracrvenih) zraka, vidljivog svjetla, te ultraljubičastog (UV) zračenja. Ultraljubičasto zračenje sastoji se od 3 vrste UV zraka: