KAKO UNAPRIJEDITI VLASTITO MENTALNO ZDRAVLJE

• bez da dobijete etiketu mentalne bolesti koju nemate
• bez da uzimate lijekove za mozak koji vam ne trebaju?

TEORIJA IZBORA

 put prema boljem mentalnom zdravlju

Velika je razlika u tome vidite li se mentalno bolesnim, s uvjerenjem da si ne možete pomoći ili se vidite nesretnim i želite vjerovati da si možete pomoći.

Dr. William Glasser

američki psihijatar, autor teorije izbora (Choice Theory®) 

www.wglasser.com

TEORIJA IZBORA naglašava dobre odnose među ljudima (i sa samim sobom!) kao temelj ljudske sreće i suprotstavlja se uvriježenom mišljenju da možemo kontrolirati druge oko sebe na način da znamo što je za njih dobro i pokušavajući ih promijeniti. Svi se rađamo s osnovnim potrebama koje moramo zadovoljiti da bi živjeli životom kakav želimo. Socijalna smo bića i dobra povezanost s nama važnim ljudima je preduvjet zadovoljstva.

Kad se dobro osjećamo vjerujemo da imamo djelotvornu kontrolu nad svojim životom ili da ju preuzimamo. Razumljivo, pod uvjetom da nemamo u tijelu kemikalije koje mijenjaju funkcioniranje našeg mozga! Kad se osjećamo loše, vjerujemo da nemamo djelotvornu kontrolu ili da ju gubimo.

                               Teorija izbora govori o našim potrebama koje pokušavamo zadovoljiti preko slika u našim glavama – slika onoga što smo iskusili da je za nas izvrsno, neprekidno djelujući na ljude, situacije i stvari oko sebe u pokušaju da za sebe dobijemo ono što želimo.

Kad to činimo na odgovoran način, postižemo ono što želimo tako da i drugima oko sebe omogućavamo da oni zadovolje svoje potrebe..

Kad to činimo "ubojitim navikama" koje su kasnije opisane, takvim pokušajima izvanjske kontrole udaljavamo se od ljudi koji su nam važni i time nužno postajemo nesretni

Snaga teorije izbora je njezin optimizam – vjera da svako ljudsko biće može naučiti kako živjeti sretnijim, mentalno zdravijim životom.

Evo njezinih osnovnih postavki:

NAŠE OSNOVNE POTREBE

Svi znamo da se rađamo s potrebom za opstankom i održanjem vrste. Da bi se održali potrebna nam je hrana, voda, odjeća, krov nad glavom.

Potreba za opstankom ugrožena nam je kad god smo uplašeni, gladni, žedni, zima nam je ili smo umorni. Seksualni nagon nam osigurava opstanak vrste.

Potreba za opstankom, za preživljavanjem, egzistencijalna je potreba čovjeka, koja je preduvjet za razvitak ostalih potreba. 

Teorija izbora tvrdi da se osim potrebe za opstankom rađamo s još četiri duševne potrebe, koje moramo zadovoljavati svaki dan barem malo da bi živjeli kao normalni ljudi. To su:

potreba za ljubavi i pripadanjem

potreba za moći, samopoštovanjem

potreba za slobodom i

potreba za zabavom.

Ukoliko ne zadovoljavamo jednu ili više od ovih potreba, javljaju se poznati psihosomatski simptomi poput migrene, čira na želucu, neobjašnjivih bolova u mišićima... Djeca zamuckuju, mokre u krevet, tuže se na različite bolove (u trbuhu, u glavi....).

LJUBAV, PRIPADANJE

Ovu potrebu zadovoljavamo  kroz kvalitetne odnose s drugim osobama – roditeljima, partnerima, djecom, prijateljima.

Ukoliko osjećamo da smo s njima slabo (ponekad nikako) povezani, to znači da nam je ugrožena potreba za ljubavi i pripadanjem.

Povezanost s nama značajnim ljudima neophodna nam je za zadovoljavanje svih naših potreba.

MOĆ, DOKAZIVANJE VLASTITE VRIJEDNOSTI

Ova je potreba čvrsto vezana uz samopouzdanje i često ju najteže zadovoljavamo. Izgrađuje se primanjem povratne informacije uvažavanja od osoba oko nas.

"Znanje je moć" kaže poslovica – što više znam, to više vrijedim. Ako potrebu za moći zadovoljavamo na štetu drugih, negiramo im njihovu važnost, priznanje, vještinu, kompetenciju.

Što više moći dajemo – to više moći i mi dobivamo.

SLOBODA, KREATIVNOST

Kad govorimo o slobodi, ustvari govorimo o mogućnostima izbora kad se radi o onome što nam je važno. Zadovoljavamo ju kad smo nezavisni, biramo krug ljudi s kojima ćemo se družiti, samostalno donosimo odluke.

Ljudi koji su zadužili čovječanstvo svojim idejama i otkrićima vjerojatno su bili u duhu toliko slobodni da su mogli pogledati svijet, situacije, ljude i stvari iz nekog novog kuta.

ZABAVA, UČENJE

Zabavljamo se kad se bavimo zanimljivim temama, šalimo se, smijemo se.

U našoj tradiciji zabava se često smatra gubitkom vremena (igramo se umjesto da radimo "ozbiljne" stvari), no po teoriji izbora zabava je ugrađena u naše gene kao i ostale potrebe. Da bi bili zdravi, trebamo svakodnevno i zabavljati.

Potreba za zabavom nastala je kao nagrada za učenje. Ljudi se zabavljaju čitav život, dakle i za učenje su sposobni čitav život.

Prema teoriji izbora rađamo se s naših pet osnovnih potreba, koje su genetska instrukcija. Ono što razlikuje ljude koji imaju dobre odnose sa svojom okolinom, koji su sretni, produktivni na svom poslu i uspješni u svom pristupu životu od onih koji se bore, trpe i ne uspijevaju postići što žele,  jest način na koji zadovoljavaju svoje potrebe.