KAKO IZGLEDA SREĆA?

Koliko bi očiju trebao imati čovjek

da opazi sreću koja ga okružuje?

William Shakespeare

VEĆINA SRETNIH LJUDI KOJE POZNAJEM POKAZUJE SLJEDEĆE OSOBINE:

• Mnogo se smiju.

• Vide svijetlu stranu: onu dobro poznatu čašu vide kao napola punu.

• Skrbe o drugima i to pokazuju.

• Koliko su god u mogućnosti, osjećaju se tjelesno zdravi, odgovorno vodeći računa da sačuvaju i održe zdravlje.

• Ne uzimaju stvari osobno.

• Obično vladaju situaciijom.

• Zapažaju dobro u drugima i u sebi.

• Jako su skloni opraštati.

• Pažljivo biraju svoje bitke i obično iz njih izlaze kao pobjednici.

• Imaju realne ciljeve i rade na tome da ih ostvare.

• Iznimno su fleksibilni

            E. Perry Good

"Većina psihologa danas sreću definira kao opći osjećaj osobe da je njen život dobar – ispunjavajući, smislen i ugodan. Sreća nije kratkotrajna euforija, to je duboki i trajni osjećaj da je, bez obzira na moguću trenutnu nesreću i bol u našem životu, ipak sve dobro ili će biti dobro"

D.G. Myers

Liječnici i psiholozi govore nam da osim materijalne tjelesnosti (napr. mozak je materijalni temelj ljudskog uma), postoji i nematerijalna osobnost, duh (od latinske riječi mens) pa govorimo o mentalnom zdravlju i duša (od grčke riječipsyche) koje proučava psihologija.

Puno je dokaza da su tjelesno i psihičko neraskidivo povezani. Ipak, još uvijek liječnici procjenjuju pacijente ili kao zdrave – ako se nikakva patologija ne može pronaći u njihovom tijelu - ili kao bolesne ako postoji neka patologija. Zdravlje - odvojeno od bolesti - rijetko je briga liječnika, uključujući psihijatre.

Psiholozi istražuju uzroke i simptome straha, anksioznosti, depresije, agresivnosti, te kako pomoći ljudima da ih izbjegnu, a također tek posljednjih par desetaka godina neki od njih istražuju što ljude čini sretnima. Rijetki među njima bave se pozitivnim emocijama poput radosti, životnog zadovoljstva ili sreće,  kao uzrocima i simptomima zdravlja ljudske duše.

MENTALNO ZDRAVLJE  ODVOJENO

JE OD MENTALNE BOLESTI

Svi poznajemo model bolesti, koji prepoznaje simptome, traži patologiju i ne potvrđuje dijagnozu ukoliko ne postoji patologija koja ju podržava.

Ali, ukoliko se taj model koristi za dijagnosticiranje mentalne bolesti, zanemaruje se jedna od tih osnovnih postavki medicinskog modela. U tim se primjerima mentalna bolest dijagnosticira jedino prema simptomima i ne zahtijeva se patologija koja to potvrdjuje. Ta zloporaba medicinskog modela dovodi do sadašnjih dijagnoza i tretmana koji se umnožavaju, a nijedan ne udovoljava niti dio zahtjeva medicinske znanosti.

Milijuni djece piju lijekove za mozak jer imaju dijagnozu poremećaja pažnje (ADD – attention deficit disorder) ili deficit pažnje – hiperaktivni poremećaj (ADHD – attention deficit hyperactive disorder), koji djeluju na dječi mozak na načine koji još nisu poznati, a možda nikad i neće  biti poznati.

Nesretni ljudi plaćaju tisuće dolara godišnje za lijekove koji nisu djelotvorniji od kocki šećera. Prepisuju im se jaki lijekovi protiv bolova koji nisu bolji od aspirina ili lijekovi protiv bolova koji se dobiju bez recepta. Mnogi lijekovi ne samo da nisu djelotvorni, nego vam mogu ozbiljno naškoditi.

Dobar primjer zloporabe medicinskog modela jest tretman preko šest milijuna ljudi, od kojih su devedeset posto žene, koji trpe jaku bol mišića povezanu s kroničnim umorom, no nema patologije koja bi objasnila njihove patnje. Ta je grupa dobila dijagnozu fiibromijalgije, kao da je bolest, no da bi ju tretirali, liječnici su podosta prepušteni sami sebi. Nema specifičnog tretmana. Skloni su prepisati tjelovježbu s različitim psihijatrijskim lijekovima i lijekovima protiv bolova, ali niti jedan od njih, osim narkotika koji izazivaju ovisnost nije doveo do ozbiljnog reduciranja bolova.

Neobjašnjiva bol, više od bilo kojeg simptoma, karakteristika je ljudi koji nisu mentalno bolesni, ali nisu niti onoliko mentalno zdravi koliko bi htjeli biti.

Dr. William Glasser,

američki psihijatar, Los Angeles

SRETNI LJUDI SU MENTALNO ZDRAVI

Ipak se u novije vrijeme javljaju mnogi stručnjaci koji se bave mentalnim zdravljem (najčešće liječnici, psiholozi, socijalni radnici, savjetovatelji)  koji nude edukativni program javnog mentalnog zdravlja,  kako bi podučili ljude kako da unaprijede vlastito mentalno zdravlje.

S R E Ć A je mentalno zdravlje

Nesreća nikad ne može biti mentalno zdravlje. To ne znači da su mentalno zdravi ljudi uvijek sretni. Ali kad su nesretni, mogu naučiti koristiti teoriju izbora (Choice Theory®), o kojoj će kasnije  biti riječi, kako bi pomogli samima sebi i u tome često bili uspješni.

KAKO IZGLEDA MENTALNO ZDRAVLJE?