Šećerna bolest (dijabetes)

Šećerna bolest je česta bolest današnjice, a epidemiološke prognoze predviđaju i sve veće širenje bolesti u nadolazećim godinama- pandemiju dijabetesa. U Hrvatskoj je učestalost oko 6%.

Što je zapravo šećena bolest?

Osnovni problem je nedostatak inzulina, hormona kojeg luči gušterača i koji je potreban da bi glukoza (krvni šećer) ušla iz krvi u stanice. Dakle, ako nedostaje inzulin, glukoza ne moze ući u stanice i one zapravo gladuju, a s druge strane visoka je razina glukoze u krvi, koja onda, još nedovoljno objašnjenim mehanizmom, dovodi do oštećenja raznih organa.

Obzirom na stupanj nedostatka inzulina razlikujemo dva tipa dijabetesa:

Dijabetes tipa I- potpuni nedostatak inzulina, pri čemu osoba ne bi mogla preživjeti svakodnevnog uzimanja inzulina injekcijama. Srećom, ovaj oblik je rjeđi.

Dijabetes tipa II- djelomični nedostatak inzulina, najčešći oblik, pri čemu gušterača luči inzulin ali nedovoljnim količinama. S vremenom međutim, može se lučenje inzulina toliko smanjiti da ovaj tip prijeđe u tip I.

Koji su simptomi dijabetesa?

Karakteristični znaci su žeđ, obilnije mokrenje, pojačan osjećaj gladi uz mršavljenje. Ovi simptomi su potpuno izraženi kod dijabetesa tipa I, dok su kod tipa II blaži; često se tip II otkrije slučajno pri laboratorijskom testiranju krvi iz drugih razloga.

Kako otkriti dijabetes?

Dijabetes se otkriva vrlo jednostavno, mjerenjem razine šećera u krvi natašte. Normalne vrijednosti su između 4 i 6 mmol/l. U slučaju da je razina glukoze natašte veća od 7 mmol/l, te je takav nalaz ponovljen još dva puta, govorimo o dijabetesu.

Kako se liječi šećerna bolest?

Tip I liječi se svakodnevnim uzimanjem inzulina, više puta na dan, ovisno o obrocima i razini šećera u krvi. To dakle podrazumijeva ne samo više put dnevno korištenje  injekcija inzulina, nego i učestalo mjerenje razine šećera u krvi.

Tip II liječi se tjelovježbom (fizička aktivnost povoljno djeluje na metabolizam), odgovarajućom prehranom i lijekovima koji smanjuju razinu šećera u krvi a koji se uzimaju na usta (tzv. oralni antidijabetici).

Komplikacije dijabetesa su povećana skolonost infekcijama, povećana sklonost bolestima srca i krvnih žila, oštećenje bubrega, oštećenje vida, dijabetičko stopalo, erektilna disfunkcija u muškaraca...

Možemo li spriječiti nastanak dijabetesa?

Postoje faktori koji povećavaju učestalost a na koje ne možemo utjecati, kao što su starenje, naslijeđe, rasa, pojava dijabetesa u trudnoći. Međutim postoje i faktori koji povećavaju rizik a na koje možemo utjecati: to su fizička neaktivnost i debljina. Upravo se „globalno debljanje“, prehrana bogata rafiniranom, prerađenom hranom a siromašna složenim ugljikohidratima i vlaknima, te sjedilački način života povezuju sa tako dramatičnim porastom učestalosti ove bolesti.

Zato! Kontrolirajte težinu, redovito se bavite nekim oblikom fizičke aktivnosti, zdravo se hranite.

Ivana Jukić, dr. med.