Pivo

Pivo je jedno od najomiljenijih alkoholnih pića današnjice. Piju ga uglavnom muškarci, a njegovo konzumiranje najčešće se povezuje sa dobrim društvom i praćenjem raznih sportskih događaja. U nekim krajevima Svijeta toliko je popularno da se održavaju veliki festivali ili dani piva. Najpoznatiji takav festival je Oktoberfest koji se održava u Njemačkoj. Pivo je jedno od prvih alkoholnih pića uopće, a neki povijesničari čak tvrde da je čovjek naučio proizvoditi pivo prije nego što je naučio mijesiti kruh. Prvi pisani tragovi o proizvodnji piva potiječu od drevne civilizacije Sumerana iz 6000 godina p.n.e. Oni su živjeli na području Mezopotamije, između rijeka Tigris i Eufrat, a zapisi o pivu pronađeni su na mnogim glinenim pločicama. Tradiciju proizvodnje piva na tim prostorima nastavili su Babilonci. Postoje brojni zapisi koji dokazuju da je pivo bilo izuzetno cijenjeno. U Egiptu su pivu služili na kraljevskim dvorovima, a u nekim drugim kulturama isplaćivali su radnike tako da im dio dnevnice plate u pivu. Pivo je blago alkoholno piće sa relativno malim sadržajem alkohola, koji najčešće ne prelazi 5%.

Mala količina alkohola se ne osijeća u okusu, ali pojačava okus i miris ostalih sastojaka, te aromu samog piva. Ječam je osnovna sirovina od koje se proizvodi pivo, a druge sirovine su voda, hmelj i pivski kvasac. Mnoga znanstvena istraživanja dokazala su pozitivna svojstva piva. Liječnici koji su ispitivali svojstva piva tvrde da manja količina piva povoljno djeluje na liječenje nekih teških bolesti, kao npr. tuberkuloze ili raka. Pivo štiti organizam od različitih zračenja jer ima sposobnost vezanja slobodnih radikala. Ustanovljeno je i da uzročnik kolere ugiba u pivu za 15 minuta, a uzročnik tifusa za 30 minuta. Svi su vjerojatno čuli za staru mudrost o čaši crnog vina na dan koja pridonosi zdravlju. U Francuskoj su proveli ispitivanje zdravstvenog stanja “pivopija” sa sjevera i ljubitelja vina sa juga, te su utvrdili da sjevernjaci koji svakodnevno konzumiraju pivo u umjerenim količinama imaju manji rizik od oboljevanja od kardiovaskularnih i drugih bolesti. Sastojci iz piva potiču aktivnost želuca i usporavaju prelazak alkohola u krv, pa će neki ustvrditi da pivo uopće nije alkoholna nego prehrambena tekućina.

Može se reći da je umjereno konzumiranje piva preporučljivo jer pivo može nakon fizičkog napora biti dobar izvor energije, poslužiti kao dopuna raznim dijetama, smanjiti mogućnost nastajanja bubrežnih kamenaca, a neki tvrde i da poboljšava inteligenciju i smanjuje rizik od bolesti očiju, te poboljšava osjet vida. Ipak, treba voditi računa o činjenici da pivo unatoč svemu sadrži alkohol i uzrokuje ovisnost. Pivo je uzrok ovisnosti u 70% svih ovisnika o alkoholu i u 60% svih ovisnika uopće. Taj podatak je možda malo iznenađujuć ali nije uopće čudan ako se uzme u obzir da pivo djeluje ugodno, utažuje zeđ i opušta u stresnim situacijama. U drugoj polovici 20. stoljeća pivo je postalo iznimno popularno i počela je sve raširenija konzumacija piva. Prvo su ga počeli sve više piti fizički radnici jer su pivovare ciljale na takvu populaciju zbog osvježavajućih svojstava piva. S vremenom su veliki proizvođači sve više proširivali ciljanu populaciju i osvajali nova tržišta. Tako je pivo od “radničkog pića” postajalo sve popularnije i među ostalim profilima potrošača. Danas se konzumiranje piva povezuje sa brojnim situacijama kao što su sportski događaji, društvena okupljanja, koncerti, izleti, gledanje filmova i razne zabave. Jedino se još nije probilo na formalne večere i druga poslovna okupljanja, gdje još dominiraju vino i ostala “luksuznija” alkoholna pića.

Osim toga, pivo se još nije probilo ni na tržište žena, već se smatra uglavnom muškim pićem za muško društvo. Prva pivovara u Hrvatskoj otvorena je 1694. u Osijeku, a tijekom 18. stoljeća otvorene su pivovare i u drugim većim gradovima. Pivo su tada konzumirali uglavnom vojnici, pa su male pivovare bile dosta uspješne jer su zadovoljavale sve potrebe. Krajem 19. stoljeća u proizvodnji piva počinje se primjenjivati parni stroj, a to predstavlja početak industrijske proizvodnje i nagovještava propast malih pivovara. Potrošnja piva u Hrvatskoj veća je od potrošnje bezalkoholnih gaziranih pića i voćnih sokova zajedno, a godišnje se po glavi stanovnika popije cca. 80 litara. Muškarci u Hrvatskoj popiju najviše piva, a čine to gotovo u svim situacijama: na poslu, poslije jela, na utakmicama, na zabavama, ispred TV-a, pa čak i bez nekog očitog razloga. Sve to upućuje na zaključak da je pivo postalo sastavni dio života i svakodnevice, a hrvatskim proizvođačima preostaje samo da se dobro pripreme za nadolazeće svjetsko nogometno prvenstvo i dobro pripreme svoje zalihe.

Ozren Burić